Prednosti nikotina koje bi vas mogle iznenaditi

Nikotin izgleda da je osuđen na patnju zbog svoje povezanosti s pušenjem. Budući da je to najpoznatija komponenta duhana, optužuje se za uzrok svih šteta pušenja, dok u stvarnosti gotovo sve u sagorenom duhanu uzrokuje bolest i smrt osim nikotina. Ne samo da se nikotin krivi za zdravstvene probleme koje ne uzrokuje—poput raka i emfizema—već se stvarne zdravstvene koristi nikotina često ignoriraju ili čak potiskuju.

Čekaj...koristi? Nikotin ima koristi?

Biste li se iznenadili kada biste saznali da većina Amerikanaca vjeruje da droga uzrokuje rak ne samo da ne uzrokuje rak, već može biti revolucionarna terapija za neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove? Ili da nikotin može pomoći u otključavanju misterija shizofrenije ili se koristiti za stvaranje novih terapija za mršavljenje? Ili da važna klinička ispitivanja financirana od strane saveza testiraju nikotin kao tretman za Alzheimerovu bolest?

Unatoč popularnosti nootropika—takozvanih pametnih lijekova ili lijekova za učenje—mnogi ljudi ne shvaćaju da je dokazano da nikotin poboljšava pamćenje i druge kognitivne funkcije. Iako ga javnost široko krivo shvaća i često kritizira, istraživači prepoznaju pozitivne učinke nikotina i aktivno traže nove načine kako nikotin može pomoći ljudima da žive bolje živote.

Može li nikotin liječiti Parkinsonovu bolest?

Nikotin se veže uz nikotinske acetilkolinske receptore (nAChRs) u mozgu i drugim dijelovima tijela te potiče razne učinke. Ovaj sustav receptora—holinergički sustav, koji je namijenjen vezivanju uz neurotransmiter acetilkolin—kontrolira kontrakciju mišića, djeluje u imunološkom sustavu za regulaciju upale i potencira proizvodnju drugih neurotransmitera poput norepinefrina, serotonina, glutamata, endorfina, i najpoznatijeg dopamina.

Euforija dopamina u mozgu ono je što nikotin čini ovisnim kada se ubrzano unosi, kao što je to slučaj kada pušite cigaretu. Pruža nagradu užitka pušaču, a neki ljudi jednostavno se ne mogu suzdržati da se ne vraćaju ponovno i ponovno zbog tog osjećaja.

Ali dopamin radi i nešto drugo: može spriječiti ili smanjiti nekontrolirane pokrete poput paraliza koje doživljavaju osobe s Parkinsonovom bolešću. Kako bolest napreduje, neuroni koji proizvode dopamin u jednom dijelu mozga (strajatumu) umiru. Tradicionalni tretman, lijek zvan L-dopa (levodopa), na kraju uzrokuje još jedan poremećaj pokreta: diskinezu, nagle pokrete ruku, glave i torza koji se obično viđaju kod pacijenata s Parkinsonovom.

Istraživači su znali od 1960-ih da pušači cigareta imaju znatno manju učestalost Parkinsonove bolesti nego nepušači. I istraživanje o korisnicima švedskog snusa potvrdilo je da zaštitni učinak nikotina ne ovisi o pušenju.

Osim što štiti dugotrajne korisnike, može li nikotin također pružiti ključ za učinkovito liječenje ove brutalne bolesti nakon što simptomi započnu? Istraživanja na životinjama bila su obećavajuća, a nikotin se čini učinkovitim kod majmuna da smanji diskinezu kod pacijenata koji već koriste L-dopu. No, ispitivanja korištenjem nikotinskih flastera za liječenje pacijenata s Parkinsonovom nisu proizvela konačne rezultate. Istraživanja se nastavljaju, s nadom da znanost može identificirati način na koji nikotin može pomoći onima s ovim zastrašujućim stanjem.

Nikotin je pojačivač kognitivnih funkcija

Nikotin izgleda da je neuroprotektivni, pomažući u sprječavanju degenerativnih bolesti mozga. Čini se da su iste osobine koje nikotin čine moćnim potencijalnim oružjem protiv neuroloških bolesti poput Parkinsonove također sposobne poboljšati neke funkcije mozga za svakoga tko odluči koristiti ga. Na primjer, nikotin privremeno poboljšava radno pamćenje i vizualnu pažnju.

“Prema mojim saznanjima, nikotin je najpouzdaniji pojačivač kognitivnih funkcija koji trenutno imamo, bizarno,” rekla je profesorica psihologije na Sveučilištu Sussex (U.K.) Jennifer Rusted autoru Danu Hurleyu. “Učinci nikotina na poboljšanje kognitivnih funkcija u normalnoj populaciji su jači nego bilo koja druga sredstva.”

“Pokazali smo da nikotin ima učinak na prospektivno pamćenje,” rekla je Rusted Hurleyu. Prospektivno pamćenje je funkcija mozga koja vam omogućuje da se sjetite i izvršite zadatke koje ste postavili za budućnost—poput podsjećanja da nazovete sestru u određeno vrijeme.

“To je mali učinak, možda poboljšanje od 15 posto. Nije to nešto što će imati velik utjecaj na zdravu mladu osobu. No, smatramo da to radi dopuštajući vam da brže preusmjerite svoju pažnju, prelazeći s tekućeg zadatka na cilj. Riječ je o kognitivnoj kontroli, isključivanju irrelevantnih podražaja i poboljšanju vaše pažnje na ono što je relevantno.”

Može li nikotin pomoći u sagorijevanju masti?

Dugo se smatra da nikotin djeluje kao supresor težine. Kada pušači prestanu pušiti, obično se udebljaju. No, nedavna studija pokazuje kako nikotin utječe na metabolizam potičući tijelo da sagorijeva određene vrste masnih stanica kroz proces nazvan termogeneza.

Termogene ("bež") masne stanice aktiviraju se na sagorijevanje stimulacijom određenog nikotinskog acetilkolinskog receptora nazvanog CHRNA2—isto onaj receptor koji regulira ovisnost o nikotinu u stanicama mozga—bilo prirodno od strane tijela s acetilkolinom, ili s nikotinom, koji oponaša učinak acetilkolina na CHRNA2 receptor.

“Ova staza je važna iz perspektive osnovnog istraživanja, ali također ima značaj za istraživanje metabolizma i ljudskog zdravlja,” rekao je glavni autor Jun Wu, asistent profesor molekularne i integrativne fiziologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Michigan. “Što više možemo suziti preciznu stazu za aktiviranje bež masnoće, veća je vjerojatnost da ćemo pronaći učinkovitu terapiju za metaboličko zdravlje koja ne uzrokuje štetne nuspojave.”

Jedan rad iz 2017. godine znanstvenika iz Novog Zelanda i U.K. čak je sugerirao ideju da “pušenje elektronskih cigareta s nikotinom i okusima može pružiti slične učinke na apetit i kontrolu težine kao pušenje.” Ideja zaslužuje istraživanje, kažu istraživači.

Nikotin poboljšava kratkoročno pamćenje

Istraživanja su neprekidno pokazivala da nikotin poboljšava kratkoročnu memoriju. U stvari, to je među najviše prepoznatim prednostima nikotina. U tipičnoj studiji nikotina/memorije, istraživači sa Univerziteta Surrey (Velika Britanija) su dali 10 pušača i 10 nepušača ili nikotinsku gumu ili placebo, a zatim su im dali da završe zadatke kratkoročne memorije u određenim tačkama tokom četiri sata.

“Rezultati sugeriraju da nikotin poboljšava performanse vremena reakcije memorije... kada su subjekti ispitivani za informacije koje su već bile prisutne u kratkoročnoj memoriji (tačni pozitivni odgovori), ali nije imao efekta na vreme reakcije kada informacije nisu bile prisutne u memoriji (tačni negativni odgovori),” napisali su autori. “Smatra se da nikotin olakšava procesiranje informacija stimulusa u kratkoročnoj memoriji.”

Može li nikotin pomoći ljudima s ADHD-om?

Nikotin može biti jednako delotvoran kao Ritalin za poboljšanje pažnje kod ljudi s poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD), prema Paulu Newhouseu, direktoru Centra za kognitivnu medicinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt.

Newhouse je radio razne studije koristeći nikotin za lečenje kognitivnih i neuroloških poremećaja, kako na Vanderbiltu, tako i ranije na Univerzitetu Vermont. U studiji iz 2004. godine sa koautoricom Alexandrom Potter, Newhouse je administrirao nikotin pomoću transdermalnih flastera osmorici adolescenata s ADHD-om, i uporedio rezultate sa Ritalinom i placebom.

Newhouse i Potter su zaključili da “administracija nikotina ima merljive pozitivne efekte na kognitivnu/bihevioralnu inhibiciju kod adolescenata s ADHD-om. Veličina efekta je barem uporediva s metilfenidatom [Ritalin].” Naknadna studija s 15 subjekata objavljena tri godine kasnije potvrdila je rezultate.

Nikotin poboljšava vreme reakcije

Više studija je pokazalo da nikotin smanjuje (poboljšava) vreme reakcije prilikom obavljanja eksperimentalnih zadataka. Istraživači sa Instituta za psihijatriju Univerziteta u Londonu testirali su 113 pušača, i otkrili da pušenje cigarete “pod prirodnim uslovima poboljšava performanse pušača na zadatku vezanom za IQ.”

U sličnom eksperimentu, naučnici iz Univerziteta u Aucklandu (Nova Zeland) testirali su 29 subjekata “pod uslovima nepušenja, simuliranog pušenja, i sa niskim, srednjim i visokim nivoima nikotina u cigaretama,” i otkrili da je nikotin smanjio (poboljšao) vreme donošenja odluka, i da je simulirano pušenje (prolazak kroz pokrete pušenja s nezapaljenom cigaretom) povećalo (pogoršalo) vreme donošenja odluka. Efekat je viđen bez obzira na to da li je ispitanik bio normalni teški ili laki pušač.

Sportisti tvrde da nikotin poboljšava performanse

Lako je razumeti zašto se sportisti možda s radošću odlučuju isprobati nikotin kao sredstvo za poboljšanje performansi. Osobito u složenim timskim sportovima, bolja kratkoročna memorija i vreme reakcije su dragoceni resursi. A nikotin je još uvek legalan u očima vlasti u svetu sporta (iako su neka američka stadiona “bez duhana”, prema pravilima ili zakonima).

Meta-analiza iz 2017. o 10 studija o nikotinu i atletskim performansama pokazala je da sportisti veruju da nikotin pomaže da bolje izvedu. Ne samo da je upotreba bezdimnog duhana široko rasprostranjena među američkim fudbalerima i (posebno) bejzbolašima, već je snus veoma uobičajen među elitnim sportistima iz Švedske, Finske i Norveške. Od više od 400 finskih sportista koje je finansirao njihov Nacionalni olimpijski komitet 2002. godine, 25 posto je koristilo snus.

Sportisti izveštavaju da upotreba bezdimnog duhana sprečava sušenje usta, kontroliše težinu, pomaže opuštanju i poboljšava vreme reakcije i koncentraciju.

Nikotin normalizuje aktivnost mozga kod shizofreničara

Gotovo 90 posto ljudi koji pate od shizofrenije puše cigarete. To je stopa pušenja otprilike šest puta viša od opće populacije. Naučnici su dugo pretpostavljali da je ovo primer samolečenja.

Studija koju je sproveo Uwe Maskos iz Pasteur instituta u Parizu i veliki međunarodni tim pokazala je otkriće genetske mutacije povezane s kognitivnim problemima koji se nalaze kod mnogih pacijenata sa shizofrenijom — što može objasniti zašto toliko mnogo ljudi sa shizofrenijom puši. Studija opisuje kako nikotin pomaže da se normalizuje aktivnost mozga kod osoba s ovom mutacijom. Autori se nadaju da će njihovo istraživanje dovesti do efikasnih tretmana zasnovanih na nikotinu za pacijente s ovom mutacijom.

Nikotin može pružiti proboj u lečenju Alzheimera

Osobe sa Alzheimerskom bolešću pokazuju simptome poremećaja godinama pre nego što se pojave teška konfuzija, paranoja i dezorijentacija koji signaliziraju kasnije faze bolesti. Na kraju, pacijent postaje zarobljen u demenciji i može postati nesposoban da hoda, govori ili čak proguta.

Istraživači pokušavaju da saznaju može li nikotin efikasno lečiti ljude sa blagim kognitivnim oštećenjem (MCI), moguće odgađajući ili sprečavajući napredovanje do punog Alzheimera. Preliminarne studije su ohrabrujuće. Osobe s ranim simptomima Alzheimera imaju oštećene holinergičke receptore. Nada je da nikotin može dopuniti prirodni neurotransmiter acetilholin kako bi stimulisao oštećene receptore.

U kliničkom ispitivanju, Paul Newhouse i kolege proučili su 67 osoba u ranim fazama Alzheimera i otkrili da su pacijenti (svi nepušači) koji su dobijali nikotinske flastere “pokazali značajna poboljšanja povezana s nikotinom u pažnji, memoriji i psihomotornom brzini, i poboljšanja su viđena u ocjenama pacijenata/informatora o kognitivnim oštećenjima.”

Sada Newhouse, direktor Centra za kognitivnu medicinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt, vodi MIND studiju, veliko ispitivanje koje će pratiti 300 pacijenata s MCI koji se leče nikotinom u 29 institucija tokom dvogodišnjeg perioda. MIND označava Poboljšanje memorije putem doziranja nikotina.

“Uveren sam da ćemo pronaći način da pomognemo u poboljšanju ranog gubitka memorije i učinimo pravu razliku u životima ljudi,” rekao je Newhouse. “U ovoj studiji imamo jeftin, široko dostupan potencijalni tretman.”